
Obična bukva bjelogorično je drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u BiH.
Bukva raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe. Raste iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. Naraste do 40 m visine. D
ebljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena. Kora debla je siva, glatka i tanka. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti je bogat vitaminom C.
Bukva spada i u ljekovito bilje. Koristi se kora mladih grana te katran dobiven suhom destilacijom grančica. Sasvim mladi listovi mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju. Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti kvalitetno jestivo ulje (bukvice sadrže oko 36 % ulja). Plod se zove bukvica, po 1-3 trobridne sjemenke se nalaze u drvenastoj ljusci koja je obrasla čekinjavim dlakama.
Latinsko ime Fagus potječe od grčke riječi fagein (jesti) zbog jestivih plodova.
Sadnja se može vršiti na području Srednjobosanskog kantona, odnosno na području kojim gospodari ŠPD/ŠGD ''Srednjobosanske šume/Šume Središnje Bosne'' d.o.o. Donji Vakuf.
Sadnja sadnica, u pravilu, vrši se u jesen i proljeće, prije početka vegetacije što će ovisiti o periodu kada se izvrši narudžba/kupovina.
Sadnja će se obaviti pažljivo uz očuvanje korijenovog sistema sadnice od oštećenja i isušivanja. Svaka zasađena sadnica će se štiti od isušivanja i stradanja primjenom odgovarajućih faza njege kultura, dok u slučaju stradanja sadnice ista će se zamjeniti novom sadnicom.
Nakon izvršene sadnje, kupcu se dostavlja kratki izvještaj s fotografijama o protekloj sadnji te informacije o lokaciji zasađenih sadnica.